Četvrtak,
23. februar 2017.
FACE analize

Evropska Unija na prekretnici

Evropska Unija se nalazi na prekretnici koja će donijeti brojne promjene u budućnosti i koja će imati efekte ne samo na zemlje članice nego i na one koje to žele da postanu te na globalne međunarodne odnose. Imenovanjem Donalda Tuska na mjesto Predsjednika Evropskog Vijeća (EV), talijanske ministrice vanjskih poslova Federike Mogherini na mjesto evropske komesarke za vanjske poslove i vjerovatnim ukidanjem pozicije komesara za proširenje EU pravi korak u novom pravcu.

 

Ovo će imati poseban efekt na zemlje Zapadnog Balkana iako se predstavnici za medije evropskih instutucija upiru da dokažu da će zemlje Zapadnog Balkana ipak nastaviti svoj put prema EU. Na globalnom planu postavljanje Tuska i Mogherini će se odraziti na odnose između Rusije i EU koji su donedavno bili strateški partneri, ali je partnerski odnos propao na slučaju Ukrajine.

 

Novi i stari predsjednik Vijeća s prvom ženom EU diplomatije:

Donald Tusk, Herman Van Rompuy i Federika Mogherini

 

Anti-Putinovski raspoložen Tusk na čelu EV

 

Donald Tusk široj javnosti je poznat kao jedan od najžešćih kritičara ruskog lidera Vladimira Putina i njegova režima. Tusk je u proteklih nekoliko mjeseci od kada je izbila ukrajinska kriza i od kada je Rusija anektirala Krim bio liderom pokreta za sankcije protiv zvanične Moskve. U onom trenutku kada su Rusiji nametnute prve sankcije Tusk je tražio da se uvedu nove i jače, a u vlastitoj zemlji je pokrenuo projekte koji bi trebali da oslobode njegovu zemlju ruskog uticaja.

 

Kako smo ovdje nedavno pisali Tusk je pokrenuo projekt koji bi trebao kada bude završen za otprilike godinu dana otvoriti nesmetan pristup Baltičkom moru i time će zaobići ruski teritorij te će omogućiti da se zaobiću kontra sankcije koje je Moskva uvela članicama EU. Analitičari procjenjuju da će poljski primjer slijediti i druge zemlje EU, a pogotovo one koje su nekada bile članice SSSR-a i koje se nalaze na meti zvanične Moskve.

 

Novi lideri Evropske Unije: Donald Tusk i Jean-Claude Juncker

 

"Postoje tri velika temeljna pitanja za novog predsjednika (Tuska op.a.) - ekonomija, Ukrajina i Velika Britanija", izjavio je jedan visoki zvaničnik EU te dodao da je EU "možda na rubu novog hladnog rata s Rusima. Postoje veliki ekonomski izazovi. I pitanje Velike Britanije će biti vrlo važno.

 

Ian Traynor, urednik britanskog The Guardiana, u članku o Tuskovom imenovanju na poziciju predsjednik EV-a kaže kako je njegov uspon na ovu poziciju početak novog poglavlja za Poljsku.

 

“Deset godina nakon ulaska u EU, Poljska je osigurala predsjedništvo u evropskom Vijeću i njen premijer postao je fixer i posrednik između Angele Merkel, Françoisa Hollandea, Mattea Renzia, Davida Camerona i drugih europskih lidera”, piše Traynor te dodaje da će Tusk biti predvodnik anti-ruskog bloka ali da neće moći sa sobom tako lako povući Njemačku, Francusku ili Italiju.

 

Mogherini kao zamijena za neefikasnu Ashton

 

Federika Mogherini na čelo evropske vanjske politike dolazi nakon britanske baronesse i veoma nepopularne političarke Catherine Ashton. Ashtonova tokom svom mandata na čelu evropske vanjske politike nije napravila nikakve značajnije rezultate te je došla na vrlo loš glas kod svojih kolega iz drugih zemalja. Učestvovala je u pregovorima oko nuklearnog programa Irana koji do danas nisu polučili nikakve rezultate, a kada je u pitanju Balkan sa svojim kolegom Fuleom, odlazećim komesarom za proširenje, nije uspjela ništa uraditi na slučaju Bosne i Hercegovine.

 


 

Novi lideri na globalnoj političkoj sceni: Jean-Claude Juncker i Federika Mogherini

 

Jedan od rijetkih uspjeha koje će Ahston ostaviti iza sebe jeste sporazum koji su postigli Beograd i Pritština koji je omogućio Srbiji da započne pregovore o punopravnom članstvu u EU.

 

Novoimenovana prva dama evropske vanjske politike i iskusna italijanska političarka Federika Mogerini će imati težak zadatak pred sobom. Jedna od glavnih tema koje će se odmah naći pred njom jeste Ukrajina gdje će morati pronaći način kako da zaustavi ratna dejstva te da zaustavi ruskog lidera Putina u namjeri da okupira cijelu zemlju.

 

Druga tema na njenom dnevnom redu će biti kako zaustaviti rastuću radikalizaciju u Evropi te kako zaustaviti napredovanje ISIS-a na Bliskom Istoku. A tu će uskor morati sarađivati sa svojim kolegama ministrima vanjskih poslova zemalja članica EU, ali i sa onima iz bloka G7 pogotovo sa američkim državnim sekretarom Johnom Kerryem i kandskim ministrom vanjskih poslvoa Johnom Bairdom. Treća tema će vjeroavatno biti spriječavanje novog sukoba između Palestine i Izraela koji je nedavno odnio više od 2000 života.

 

"Mislim da Rusija ostaje strateški igrač u regionalnim i globalnim izazovima, [bez obzira da li] mi to htjeli ili ne, ali ja ne mislim da nam je Rusija idalje strateški partner. Nadam se da će se to promijeniti u budućnosti, želim da Rusija izabre pravi put i da se vrati da bude naš strateški partner u budućnosti”, izjavila je Mogherini u EU Parlamentu.

 

Ukida se Komesar za proširenje

 

Prema najavama koje dolaze od novoimenovanog predsjednika Evropske Komisije, bivšeg ministra vanjskih poslova Luxmeburga, Jean-Claude Junckera u njegovom mandatu neće biti mjesta za nove članice Unije. Evropski zvaničnici i oni koji dobro poznaju dešavanja u Briselu ukazuju na to da će u skladu s ovom najavom EK vjerovatno ostati i bez dužnosti komesara za proširenje koju je u prethodnom mandatu obavljao Štefan Fule. Proširenje da, ali ne u mom mandatu, kaže Juncker.

 

 

"Pod mojim predsjedavanjem Komisije, pregovori će se nastaviti... ali nema daljeg proširenja u narednih pet godina. Pod mojim vodstvom pregovori će se nastaviti, posebno sa zemljama Zapadnog Balkana, kojima je potrebna evropska perspektiva. EU treba da napravi pauzu u procesu proširenja, tako da možemo konsolidirati ono što je učinjeno s dosadašnjih 28 članica”, izjavio je Juncker.

 

Ovo praktično znači da dvije zemlje Zapadnog Balkana koje su najbliže punopravnom članstvu u EU, Srbija i Crna Gora, ne trebaju računati na to da će postati članice prije 2019.-te godine. Premijer Srbije Aleksandar Vučić je prilikom otpočinjanja pregovora sa EU tvrdio kako će se oni u punom članstvu naći 2018.-te godine, a za Crnu Goru se očekivalo da će postati članicom i prije toga zbog uznapredovalih i uspješnih pregovora.

 

Za Bosnu i Hercegovinu koja još uvijek nije započela pregovore s Evropskom Unijom o punopravnom članstvu to znači da se isto neće ostvariti prije 2020.-te godine. U sličnoj situaciji će se naći i Albanija i Makedonija koje imaju evropske aspiracije, ali su još uvijek daleko od  početka pregovora sa EU.

 

Također će biti veoma zanimljivo vidjeti kojem će resoru u svojoj EK Juncker povjeriti brigu o zemljama u pregovorima i kome će dati da se bavi pitanjem Bosne i Hercegovine koja treba proći proces reformi i dostići standarde za početak pregovora. To će prema procjenama analitičara najvjerovatnije biti jedan od pododjela evropske vanjske politike koju će voditi Mogherini.

 

Ako to ne bude Mogerini onda će to biti dato u zadatak jednom od sljedećih kandidata za komesara u EK čija je imena krajem sedmice u Briselu predstavio Juncker: Vytenis Andriukaitis (Litvanija), Andrus Ansip (Estonija), Miguel Arias Cañete (Španija), Dimitris Avramopoulos (Grčka), Elżbieta Bienkowska (Poljska), Alenka Bratušek (Slovenija), Corina Cretu (Rumunija),  Valdis Dombrovskis (Latvija), Kristalina Georgieva (Bugarska), Johannes Hahn (Austrija),  Jonathan Hill (Velika Britanija), Phil Hogan (Irska), Vera Jourova (Češka Republika), Jyrki Katainen (Finska), Cecilia Malmstrom (Švedska), Neven MIMICA (Hrvatska), Carlos Moedas (Portugal),  Pierre Moscovici (Francuska), Tibor Navracsics (Mađarska), Günther Oettinger (Njemačka), Maroš Šefčovič (Slovačka), Christos Stylianides (Kipar), Marianne Thyssen (Belgija), Frans Timmermans (Holandija),  Karmenu Vella (Malta), Margrethe Vestager (Danska).